{"id":106,"date":"2020-11-15T17:30:10","date_gmt":"2020-11-15T17:30:10","guid":{"rendered":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/?p=106"},"modified":"2020-11-26T15:15:18","modified_gmt":"2020-11-26T15:15:18","slug":"m13-jato","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/m13-jato\/","title":{"rendered":"M13 &#8211; zvezdano jato"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-text-align-justify\">M13 je otkrio Edmond Halej. Poznato je po tome jer 1974. godine <a href=\"https:\/\/sr.wikipedia.org\/wiki\/\u0420\u0430\u0434\u0438\u043e-\u0442\u0435\u043b\u0435\u0441\u043a\u043e\u043f\" class=\"rank-math-link\">radioteleskopom<\/a> iz Aresiba poslata poruka mogu\u0107im stanovnicima neke planete u ovom jatu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-justify\">M13 se nalazi u <strong>sazve\u017e\u0111u Herkul<\/strong>, na udaljenosti od 25.1 hiljada svetlosnih godina. Veli\u010dine je od prilike oko 146 svetlosnih godina u pre\u010dniku. Jato se sastoji od nekoliko stotina hiljada zvezda. Prema njegovom jezgru, koncentracija zvezda je jedno 500 puta ve\u0107a nego u okolini Sun\u010devog sistema. Do sada su ukupno otkrivene 33 <a href=\"https:\/\/sh.wikipedia.org\/wiki\/Promenljiva_zvezda\" class=\"rank-math-link\">promenljive zvezde<\/a>, od kojih je najsjajnija V11 prividnog sjaja od magnitude +11.95. M13 se kroz prostor kre\u0107e brzinom od 245.6 km\/s i pribli\u017eava nam se.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-justify\">M13 je poznat po lepoti kada se posmatra teleskopom. Njegov prividni sjaj iznosi magnitude +5.8, \u0161to zna\u010di da ga je mogu\u0107e videti golim okom u tamnim no\u0107ima, daleko od uli\u010dne rasvete. Lako ga je primetiti dvogledom kao sjajnu mutnu mrlju. Manjim teleskopima mogu\u0107e je nazreti granulaciju pri rubovima, teleskopi sa objektivima od 100 &#8211; 150 mm razlu\u010duju najsjajnije zvezde pri rubovima. Ve\u0107i teleskopi, sa objektivima od 200 &#8211; 250 mm razlu\u010duju rubove i delimi\u010dno jezgro. Veliki amaterski teleskopi mogu <strong>u potpunosti uo\u010diti jato<\/strong>. Zanimljiva pojava su \u010detiri regije siroma\u0161ne zvezdama u jatu i mogu se uo\u010diti vizuelno.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"section-g04a921\" class=\"wp-block-gutentor-e6 section-g04a921 gutentor-element gutentor-element-image text-align-center-desktop\"><div class=\"gutentor-element-image-box\"><div class=\"gutentor-image-thumb\"><img decoding=\"async\" class=\"normal-image\" src=\"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/m13.png\"\/><\/div><\/div><\/div>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Naslovna fotografija:<\/strong> Jezgro globularnog zvezdanog jata M13. Izvor: <a href=\"https:\/\/www.spacetelescope.org\/images\/potw1011a\/\" class=\"rank-math-link\">Hubble space telescope<\/a> (ESA\/Hubble, NASA).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>M13 je otkrio Edmond Halej. Poznato je po tome jer 1974. godine radioteleskopom iz Aresiba poslata poruka mogu\u0107im stanovnicima neke planete u ovom jatu. M13 se nalazi u sazve\u017e\u0111u Herkul, na udaljenosti od 25.1 hiljada svetlosnih godina. Veli\u010dine je od prilike oko 146 svetlosnih godina u pre\u010dniku. Jato se sastoji od nekoliko stotina hiljada zvezda. Prema njegovom jezgru, koncentracija zvezda je jedno 500 puta ve\u0107a nego u okolini Sun\u010devog sistema. Do sada su ukupno otkrivene 33 promenljive zvezde, od kojih je najsjajnija V11 prividnog sjaja od magnitude +11.95. M13 se&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":107,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[14,12,57,10,59,11,58,13],"class_list":["post-106","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zbijeno-jato","tag-astronomija","tag-duboko-nebo","tag-globularno-jato","tag-mesije","tag-ngc-6205","tag-objekat","tag-star-cluster","tag-svemir"],"gutentor_comment":0,"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/potw1011a.jpg","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/106","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=106"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/106\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":371,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/106\/revisions\/371"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/media\/107"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=106"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=106"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=106"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}