{"id":111,"date":"2020-11-15T17:37:18","date_gmt":"2020-11-15T17:37:18","guid":{"rendered":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/?p=111"},"modified":"2020-11-26T15:13:58","modified_gmt":"2020-11-26T15:13:58","slug":"m16-maglina-orao","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/m16-maglina-orao\/","title":{"rendered":"M16 &#8211; maglina Orao"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-text-align-justify\">M16 je<strong> rasejano zvezdano jato<\/strong> u sazve\u017e\u0111u Zmija. Otkrio ju je Filip Loj de \u0160aso 1745. godine. Maglina Orao je deo difuzne emisije magline, odnosno <a href=\"https:\/\/sr.wikipedia.org\/wiki\/HII_regioni\" class=\"rank-math-link\">H II regije<\/a>. Ovo podru\u010dje aktivnog stvaranja zvezda udaljeno je oko 7 hiljada svetlosnih godina.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-justify\">Pored magline se nalazi i zvezdano jato staro oko 5.5 miliona godina gde<strong> i dalje nastaju zvezde<\/strong>. Bogato je mladim, vrelim i masivnim zvezdama. One zra\u010de velikom koli\u010dinom energije i daju sjaj \u010ditavoj maglini. Maglina je tako\u0111e ispresecana <strong>oblacima tamne materije<\/strong>. U jatu dominiraju vru\u0107e, gigantske zvezde \u2013 klase O i B. Najsjajnija zvezda u ovoj maglini ima prividnu magnitudu od +8.24 \u0161to je \u010dini lako uo\u010dljivom boljim dvogledom. Radi se o <a href=\"https:\/\/sr.wikipedia.org\/wiki\/Dvojne_i_vi\u0161estruke_zvezde\" class=\"rank-math-link\">binarnoj zvezdi<\/a> sastavljenoj od&nbsp; O3.5V zvezde i O7.5V pratioca.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-justify\">M16 je dosta lako na\u0107i koriste\u0107i zvezde u<strong> sazve\u017e\u0111u \u0160tit<\/strong>. Dvogled \u0107e pokazati skup kao mutnu mrlju na mestu otvorenog skupa. Teleskop sa 100mm u pre\u010dniku, pokaza\u0107e oko 20 zvezda i naznake magline. Veliki teleskopi, sa oko 300mm u pre\u010dniku, mogu videti stubove pra\u0161ine.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"section-g53e4fe\" class=\"wp-block-gutentor-e6 section-g53e4fe gutentor-element gutentor-element-image text-align-center-desktop\"><div class=\"gutentor-element-image-box\"><div class=\"gutentor-image-thumb\"><img decoding=\"async\" class=\"normal-image\" src=\"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/orao.png\"\/><\/div><\/div><\/div>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Naslovna fotografija:<\/strong> Sredi\u0161te magline Orao. U ovim stubovima dugim nekoliko svetlosnih godina od gasa i pra\u0161ine se formiraju zvezde. Izvor: <a href=\"https:\/\/www.nasa.gov\/feature\/goddard\/2017\/messier-16-the-eagle-nebula\/\" class=\"rank-math-link\">nasa.gov<\/a> (NASA, ESA, Hubble Heritage Team (STScI\/AURA)).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>M16 je rasejano zvezdano jato u sazve\u017e\u0111u Zmija. Otkrio ju je Filip Loj de \u0160aso 1745. godine. Maglina Orao je deo difuzne emisije magline, odnosno H II regije. Ovo podru\u010dje aktivnog stvaranja zvezda udaljeno je oko 7 hiljada svetlosnih godina. Pored magline se nalazi i zvezdano jato staro oko 5.5 miliona godina gde i dalje nastaju zvezde. Bogato je mladim, vrelim i masivnim zvezdama. One zra\u010de velikom koli\u010dinom energije i daju sjaj \u010ditavoj maglini. Maglina je tako\u0111e ispresecana oblacima tamne materije. U jatu dominiraju vru\u0107e, gigantske zvezde \u2013 klase O&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":112,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[14,12,52,56,10,53,55,11,49,13,54],"class_list":["post-111","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-maglina","tag-astronomija","tag-duboko-nebo","tag-eagle-nebula","tag-lbn-67","tag-mesije","tag-nastanak-zvezda","tag-ngc-6611","tag-objekat","tag-rasejano-jato","tag-svemir","tag-zvezde"],"gutentor_comment":0,"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/hubble_birthofstars_0.jpg","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/111","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=111"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/111\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":370,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/111\/revisions\/370"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/media\/112"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=111"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=111"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=111"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}