{"id":117,"date":"2020-11-15T17:43:27","date_gmt":"2020-11-15T17:43:27","guid":{"rendered":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/?p=117"},"modified":"2020-11-26T15:07:01","modified_gmt":"2020-11-26T15:07:01","slug":"m17-maglina-omega","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/m17-maglina-omega\/","title":{"rendered":"M17 &#8211; maglina Omega"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-text-align-justify\">Maglina Omega, tako\u0111e poznata i kao maglina Labud ili Potkovica, je <strong>emisiona maglina<\/strong> u sazve\u017e\u0111u Strelac. Otkrio ju je \u017dan-Filip Loj de \u0160aso 1745. \u0160arl Mesije samostalno ju je otkrio 1764. i svrstao u katalog kao 17. objekat.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-justify\">Omega je od Zemlje udaljena izme\u0111u 5 i 6 hiljada svetlosnih godina i nalazi se u istom spiralnom kraku kao i M16. Dosta su blizu ali je nama M17 bli\u017ea. Masa joj je procenjena na oko 800 puta ve\u0107om od mase Sunca, dovoljna za stvaranje ve\u0107eg zvezdanog jata. U unutra\u0161njosti ove magline nalazi se jato od 35 zvezda. Dimenzije njenog naj\u010ditanijeg dela su oko 15 svetlosnih godina, a tamniji delovi se prote\u017eu na prostoru od 40 svetlosnih godina.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-justify\">M17 je regija u kojoj se odvija <strong>ra\u0111anje zvezda<\/strong>. Za razliku od M16 gde su zvezde vidljive, u ovoj maglini su one skrivene iza <strong>gustih oblaka pra\u0161ine<\/strong>. Najsjajnija oblast magline je bele boje, me\u0111utim boja koja preovladava jeste crvena sa nijansama roze i poti\u010de od vodonika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-justify\">Maglina je veoma svetla i lako se uo\u010dava obi\u010dnim dvogledom. Manji teleskopi \u0107e pokazati najsjajniji deo magline koji izgleda kao labud, po \u010demu je ona i dobila ime. Tamnije delove mogu\u0107e je uo\u010diti sa teleskopom od 200mm u pre\u010dniku.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"section-ga6b05a\" class=\"wp-block-gutentor-e6 section-ga6b05a gutentor-element gutentor-element-image text-align-center-desktop\"><div class=\"gutentor-element-image-box\"><div class=\"gutentor-image-thumb\"><img decoding=\"async\" class=\"normal-image\" src=\"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/omega.png\"\/><\/div><\/div><\/div>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Naslovna fotografija:<\/strong> Maglina Omega. Izvor: <a href=\"https:\/\/www.messier-objects.com\/messier-17-omega-nebula\/\" class=\"rank-math-link\">Messier objects<\/a> (ESO).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Maglina Omega, tako\u0111e poznata i kao maglina Labud ili Potkovica, je emisiona maglina u sazve\u017e\u0111u Strelac. Otkrio ju je \u017dan-Filip Loj de \u0160aso 1745. \u0160arl Mesije samostalno ju je otkrio 1764. i svrstao u katalog kao 17. objekat. Omega je od Zemlje udaljena izme\u0111u 5 i 6 hiljada svetlosnih godina i nalazi se u istom spiralnom kraku kao i M16. Dosta su blizu ali je nama M17 bli\u017ea. Masa joj je procenjena na oko 800 puta ve\u0107om od mase Sunca, dovoljna za stvaranje ve\u0107eg zvezdanog jata. U unutra\u0161njosti ove magline&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":118,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[14,12,50,10,51,11,49,13],"class_list":["post-117","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-maglina","tag-astronomija","tag-duboko-nebo","tag-emisiona-maglina","tag-mesije","tag-ngc-6618","tag-objekat","tag-rasejano-jato","tag-svemir"],"gutentor_comment":0,"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/Messier-17-ESO-e1501139837821.jpg","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/117","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=117"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/117\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":367,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/117\/revisions\/367"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/media\/118"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=117"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=117"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=117"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}