{"id":125,"date":"2020-11-15T17:55:02","date_gmt":"2020-11-15T17:55:02","guid":{"rendered":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/?p=125"},"modified":"2020-11-26T15:04:38","modified_gmt":"2020-11-26T15:04:38","slug":"m31-andromedina-galaksija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/m31-andromedina-galaksija\/","title":{"rendered":"M31 &#8211; Andromedina galaksija"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-text-align-justify\">Andromedina galaksija ili M31 je<strong> spiralna galaksija<\/strong> u sazve\u017e\u0111u Andromeda.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-justify\">Andromedina galaksija je udaljena od Mle\u010dnog puta pribli\u017eno 2.5 miliona svetlosnih godina. Njena masa je procenjena na 1,23\u00d710<sup>12<\/sup> Sun\u010devih masa. Ranije se smatralo da je najve\u0107a galaksija u<strong> <a href=\"https:\/\/sh.wikipedia.org\/wiki\/Lokalna_grupa_galaksija\" class=\"rank-math-link\">Lokalnoj grupi<\/a><\/strong>, koja se sastoji od Andromede, Mle\u010dnog puta, galaksije Trougao i jo\u0161 tridesetak manjih galaksija. Skorija istra\u017eivanja pokazuju kako Mle\u010dni put sadr\u017ei vi\u0161e tamne materije i najverovatnije je najmasivnija galaksija. Me\u0111utim, najnovija posmatranja \u0160picer svemirskim teleskopom, otkrila su da Andromeda sadr\u017ei pribli\u017eno bilion zvezda, \u0161to je daleko vi\u0161e od Mle\u010dnog puta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-justify\">Struktura Andromede je detaljno prou\u010davana. Zapa\u017eanja iz projekta 2MASS otkrila su da sredi\u0161nje izbo\u010denje ima kockasti oblik. Na temelju toga je utvr\u0111eno da je Andromeda zapravo spiralna pre\u010dkasta galaksija, poput Mle\u010dnog puta. Analize preseka Andromede otkrile su uvijanje galaksije u obliku slova &#8220;S&#8221;. Uzrok tome su verovatno <strong>sudari sa satelitskim galaksijama<\/strong>. Zanimljiva pojava je prsten pra\u0161ine na udaljenosti do 32 hiljade svetlosnih godina od sredi\u0161ta Andromede. Prsten je hladan pa nije vidljiv na snimcima u vidljivom svetlu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-justify\">Sa prividnom magnitudom od +3.4, galaksija Andromeda spada me\u0111u najsjajnije Mesijeove objekte, \u010dine\u0107i je vidljivom golim okom sa Zemlje u no\u0107i bez Meseca. Zbog svetlosnog zaga\u0111enja u velikim gradovima vidljiv je samo centralni deo galaksije, dok je pun pre\u010dnik iste sedam puta ve\u0107i od pre\u010dnika punog Meseca.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-justify\">O\u010dekuje se da \u0107e se galaksije Mle\u010dni put i Andromeda <strong>sudariti za oko 4.5 milijardi godina<\/strong>, spajaju\u0107i se u ogromnu elipti\u010dnu galaksiju ili veliku lentikularnu galaksiju. Takvi doga\u0111aji su \u010desti me\u0111u galaksijama u skupovima galaksija. Sudbina Zemlje i Sun\u010devog sistema u slu\u010daju sudara trenutno nije poznata. Pre spajanja galaksija, malo je verovatno da bi Sun\u010dev sistem mogao biti izba\u010den iz Mle\u010dnog puta ili da se pridru\u017ei Andromedi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-justify\">Andromeda je jedan od <strong>zahvalnijih objekata za posmatranje<\/strong>. U umereno tamnim no\u0107ima mogu\u0107e ju je videti golim okom kao obla\u010dak. Dvogled \u0107e Andromedu pokazati kao elipsasti oblak sa sjajnim jezgrom. Mali teleskop sa malim uve\u0107anjem \u0107e lepo uokviriti Andromedu sa njenim pratiljama, M32 i M110. Ve\u0107i teleskop, od 150 mm, mo\u017ee u tamnim no\u0107ima pokazati pruge pra\u0161ine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-justify\">Andromeda se na no\u0107nom nebu u Evropi mo\u017ee najbolje posmatrati u jesen i zimi.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"section-g6454cc\" class=\"wp-block-gutentor-e6 section-g6454cc gutentor-element gutentor-element-image text-align-center-desktop\"><div class=\"gutentor-element-image-box\"><div class=\"gutentor-image-thumb\"><img decoding=\"async\" class=\"normal-image\" src=\"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/andromeda-1.png\"\/><\/div><\/div><\/div>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Naslovna fotografija:<\/strong> Galaksija Andromeda. Izvor: <a href=\"https:\/\/apod.nasa.gov\/apod\/ap190909.html\" class=\"rank-math-link\">NASA Apod<\/a> (Amir H. Abolfath&nbsp;(TWAN)).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Andromedina galaksija ili M31 je spiralna galaksija u sazve\u017e\u0111u Andromeda. Andromedina galaksija je udaljena od Mle\u010dnog puta pribli\u017eno 2.5 miliona svetlosnih godina. Njena masa je procenjena na 1,23\u00d71012 Sun\u010devih masa. Ranije se smatralo da je najve\u0107a galaksija u Lokalnoj grupi, koja se sastoji od Andromede, Mle\u010dnog puta, galaksije Trougao i jo\u0161 tridesetak manjih galaksija. Skorija istra\u017eivanja pokazuju kako Mle\u010dni put sadr\u017ei vi\u0161e tamne materije i najverovatnije je najmasivnija galaksija. Me\u0111utim, najnovija posmatranja \u0160picer svemirskim teleskopom, otkrila su da Andromeda sadr\u017ei pribli\u017eno bilion zvezda, \u0161to je daleko vi\u0161e od Mle\u010dnog puta.&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":295,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[45,14,12,15,10,46,11,44,13],"class_list":["post-125","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-galaksija","tag-andromeda","tag-astronomija","tag-duboko-nebo","tag-galaksija","tag-mesije","tag-ngc-224","tag-objekat","tag-spiralna-galaksija","tag-svemir"],"gutentor_comment":0,"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/M31_Abolfath_3000-scaled.jpg","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/125","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=125"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/125\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":365,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/125\/revisions\/365"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/media\/295"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=125"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=125"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=125"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}