{"id":169,"date":"2020-11-21T00:58:08","date_gmt":"2020-11-21T00:58:08","guid":{"rendered":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/?p=169"},"modified":"2020-11-26T14:56:41","modified_gmt":"2020-11-26T14:56:41","slug":"m57-maglina-prsten","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/m57-maglina-prsten\/","title":{"rendered":"M57 &#8211; maglina Prsten"},"content":{"rendered":"\n<p><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-justify\">Dve hiljade svetlosnih godina od Zemlje nalazi se maglina Prsten, <strong>jedna od najpoznatijih planetarnih maglina<\/strong>. Ove magline nastaju kada zvezda nekoliko puta ve\u0107a od Sunca ostane bez goriva i otpusti svoje spolja\u0161nje slojeve gasa, a u centru ostaje malo vrelo jezgro \u2013 <a href=\"https:\/\/sr.wikipedia.org\/wiki\/Beli_patuljak\" class=\"rank-math-link\">beli patuljak<\/a>, koji upravo vidimo u sredini magline Prsten kao belu ta\u010dkicu. Jezgro te nekada\u0161nje zvezde nije otkriveno sve do 1800., iako je sama maglina prvi put vi\u0111ena 1779. godine. Do skoro se znalo da je prvi uo\u010dio maglinu francuski astronom Antoan Darkje, sve dok istra\u017eiva\u010di nisu do\u0161li do njegovih dokumenata u kojima stoji da ovo otkri\u0107e ipak pripada Mesijeu sa kojim je on bio u kontaktu.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"section-gafcd0e\" class=\"wp-block-gutentor-e6 section-gafcd0e gutentor-element gutentor-element-image text-align-center-desktop\"><div class=\"gutentor-element-image-box\"><div class=\"gutentor-image-thumb\"><img decoding=\"async\" class=\"normal-image\" src=\"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/web_print.jpg\"\/><\/div><\/div><\/div>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-justify\">Oblik i ta\u010dne dimenzije magline Prsten nisu zasigurno poznate, ali se uzima da je njen pre\u010dnik otprilike 1 svetlosna godina. Kako ima magnitudu 8,8 i okrenuta je ka Zemlji, jedna je od <strong>popularnih meta astronoma amatera<\/strong>. Nalazi se u sazve\u017e\u0111u Lira i mogu\u0107e je prona\u0107i je i manjim teleskopima (sa pre\u010dnikom 10-20cm), ali je za uo\u010davanje zvezde u centru magline &nbsp;potrebna bolja oprema. Ako posmatramo sad drugu Hablovu sliku, znamo da svaka od boja koje vidimo na njoj poti\u010de od nekih elemenata, pa tako tamniju plavu u centru pripisujemo helijumu, svetlo-plava oko nje predstavlja vodonik i kiseonik, a crvena boja u spolja\u0161njem delu prstena azot i sumpor.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"section-gb2c8f0\" class=\"wp-block-gutentor-e6 section-gb2c8f0 gutentor-element gutentor-element-image text-align-center-desktop\"><div class=\"gutentor-element-image-box\"><div class=\"gutentor-image-thumb\"><img decoding=\"async\" class=\"normal-image\" src=\"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/prsten.png\"\/><\/div><\/div><\/div>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Naslovna fotografija:<\/strong> Maglina Prsten u vidljivom spektru. Izvor: <a href=\"https:\/\/www.nasa.gov\/feature\/goddard\/2017\/messier-57-the-ring-nebula\" class=\"rank-math-link\">nasa.gov<\/a> (NASA, ESA, Hubble Heritage (STScI\/AURA)-ESA\/Hubble Collaboration).<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Druga fotografija:<\/strong> Maglina Prsten dobijena kombinacijom slika u vidljivom i infracrvenom spektru. Izvor: <a href=\"https:\/\/www.nasa.gov\/mission_pages\/hubble\/science\/ring-nebula.html\" class=\"rank-math-link\">nasa.gov<\/a> (NASA, ESA).<\/p>\n\n\n\n<p> <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dve hiljade svetlosnih godina od Zemlje nalazi se maglina Prsten, jedna od najpoznatijih planetarnih maglina. Ove magline nastaju kada zvezda nekoliko puta ve\u0107a od Sunca ostane bez goriva i otpusti svoje spolja\u0161nje slojeve gasa, a u centru ostaje malo vrelo jezgro \u2013 beli patuljak, koji upravo vidimo u sredini magline Prsten kao belu ta\u010dkicu. Jezgro te nekada\u0161nje zvezde nije otkriveno sve do 1800., iako je sama maglina prvi put vi\u0111ena 1779. godine. Do skoro se znalo da je prvi uo\u010dio maglinu francuski astronom Antoan Darkje, sve dok istra\u017eiva\u010di nisu do\u0161li&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":285,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[14,12,17,10,27,11,25,26,13],"class_list":["post-169","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-planetarna-maglina","tag-astronomija","tag-duboko-nebo","tag-maglina","tag-mesije","tag-ngc-6720","tag-objekat","tag-prsten","tag-ring-nebula","tag-svemir"],"gutentor_comment":0,"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/ring-nebula-full_jpg-scaled.jpg","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/169","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=169"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/169\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":387,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/169\/revisions\/387"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/media\/285"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=169"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=169"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=169"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}