{"id":175,"date":"2020-11-21T01:06:09","date_gmt":"2020-11-21T01:06:09","guid":{"rendered":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/?p=175"},"modified":"2020-11-26T14:58:09","modified_gmt":"2020-11-26T14:58:09","slug":"m64-galaksija-crno-oko","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/m64-galaksija-crno-oko\/","title":{"rendered":"M64 &#8211; galaksija Crno Oko"},"content":{"rendered":"\n<p><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-justify\">Drugi manje poznat naziv za Crno Oko je <strong>Uspavana Lepotica<\/strong>, a u pitanju je neobi\u010dna <a href=\"https:\/\/sh.wikipedia.org\/wiki\/Spiralna_galaksija\" class=\"rank-math-link\">spiralna galaksija<\/a> za koju se misli da je udaljena oko 17 miliona svetlosnih godina od Zemlje (ta\u010dna udaljenost nije poznata). Nalazi se u <strong>sazve\u017e\u0111u Berenikina Kosa<\/strong>. Prvi je otkrio engleski astronom Edvard Pigot u martu 1779. godine, dve nedelje pre nego \u0161to je nezavisno otkrio nemac Johan Bode, a godinu dana pre nego je do istog otkri\u0107a do\u0161ao \u0160arl Mesije i dodao galaksiju u svoj katalog pod rednim brojem 64.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-justify\">Svoj naziv Crno Oko (ili Zlo Oko) dobila je zbog tamne trake pra\u0161ine koja zaklanja svetlost sjajnog jezgra. Izgradnjom teleskopa Hejl sredinom pro\u0161log veka omogu\u0107eno je astronomima da shvate da je ta tamna oblast ustvari oblak \u010destica ugljenika, dok je kasnije <a href=\"https:\/\/sr.wikipedia.org\/wiki\/\u0421\u043f\u0435\u043a\u0442\u0440\u043e\u0441\u043a\u043e\u043f\u0438\u0458\u0430\" class=\"rank-math-link\">spektroskopijom<\/a> pokazano i da se unutar njega <strong>aktivno formiraju nove zvezde<\/strong>. Cela galaksija obuhvata oko 100 milijardi zvezda, \u0161to je pribli\u017eno broju zvezda u Mle\u010dnom Putu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-justify\">Razlog za\u0161to je Crno Oko jedna od najzanimljivijih galaksija u Mesijeovom katalogu je neobi\u010dna pojava da razli\u010diti delovi ove galaksije rotiraju u razli\u010ditim smerovima. Istra\u017eivanje je pokazalo da se gas u unutra\u0161njem delu okre\u0107e u suprotnom smeru u odnosu na gas u spolja\u0161njem disku. Ovaj fenomen se povezuje sa doga\u0111ajem koji se dogodio pre vi\u0161e od milijardu godina, u kome je do\u0161lo do spajanja M64 sa nekom satelitskom galaksijom (manja galaksija koja je gravitaciono vezana za veliku galaksiju oko koje orbitira).<\/p>\n\n\n\n<div id=\"section-g9b2c94\" class=\"wp-block-gutentor-e6 section-g9b2c94 gutentor-element gutentor-element-image text-align-center-desktop\"><div class=\"gutentor-element-image-box\"><div class=\"gutentor-image-thumb\"><img decoding=\"async\" class=\"normal-image\" src=\"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/crno-oko.png\"\/><\/div><\/div><\/div>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Naslovna fotografija:<\/strong> Galaksija Crno Oko. Izvor: <a href=\"https:\/\/www.nasa.gov\/feature\/goddard\/2017\/messier-64-the-black-eye-galaxy\" class=\"rank-math-link\">nasa.gov<\/a> (NASA, Hubble Heritage Team (AURA\/STScI); S. Smartt (Institute of Astronomy), D. Richstone (U. Michigan)).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Drugi manje poznat naziv za Crno Oko je Uspavana Lepotica, a u pitanju je neobi\u010dna spiralna galaksija za koju se misli da je udaljena oko 17 miliona svetlosnih godina od Zemlje (ta\u010dna udaljenost nije poznata). Nalazi se u sazve\u017e\u0111u Berenikina Kosa. Prvi je otkrio engleski astronom Edvard Pigot u martu 1779. godine, dve nedelje pre nego \u0161to je nezavisno otkrio nemac Johan Bode, a godinu dana pre nego je do istog otkri\u0107a do\u0161ao \u0160arl Mesije i dodao galaksiju u svoj katalog pod rednim brojem 64. Svoj naziv Crno Oko (ili&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":176,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[14,23,22,12,15,10,24,11,13],"class_list":["post-175","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-galaksija","tag-astronomija","tag-black-eye","tag-crno-oko","tag-duboko-nebo","tag-galaksija","tag-mesije","tag-ngc-4826","tag-objekat","tag-svemir"],"gutentor_comment":0,"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/black-eye-galaxy-print.jpg","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/175","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=175"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/175\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":360,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/175\/revisions\/360"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/media\/176"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=175"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=175"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=175"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}