{"id":18,"date":"2020-11-09T13:11:25","date_gmt":"2020-11-09T13:11:25","guid":{"rendered":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/?p=18"},"modified":"2020-11-26T13:42:49","modified_gmt":"2020-11-26T13:42:49","slug":"m1-maglina-rak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/m1-maglina-rak\/","title":{"rendered":"M1 \u2013 maglina Rak"},"content":{"rendered":"\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\"><p><em>NGC 1952; Taurus; Ostatak supernove; +8,4 mag; 6300 s.g.<\/em><\/p><\/blockquote>\n\n\n\n<p>Rano u jutro 4. jula 1054. godine u kineski astronomi su na isto\u010dnom nebu opazili jednu novu vrlo sjajnu zvezdu. Narednih dana njen sjaj je rastao i dostigao -6m \u0161to odgovara sjaju Meseca u jednoj \u010detvrti. Dvadeset tri dana ova zvezda se videla i po danu tokom slede\u0107a 23 dana. U isto vreme, \u010dini se, zvezda je opa\u017eena i na drugom kraju sveta, na nebu iznad dana\u0161njeg Novog Meksika i Arizone gde su je zabele\u017eili neki indijanski slikari.<\/p>\n\n\n\n<p>Bila je to grandiozna eksplozija supernove u kojoj je gotovo potpuno uni\u0161tena jedna zvezda na 6300 svetlosnih godina daleko od nas.<\/p>\n\n\n\n<p>Sedam stotina godina kasnije, ta\u010dnije 28. avgusta 1758. francuski astronom S. Mesije na istom mestu je ugledao obla\u010dak za koji je u prvo vreme mislio da je kometa. Upravo ova zabuna navela ga je da sastavi svoj Katalog maglina i zvezdanih jata.<\/p>\n\n\n\n<p>Danas je ovaj magli\u010dast oblak, koji se sastoji od materijala izba\u010denog u eksploziji supernove, poznat pod imenom Krab maglina. Brzinom od 1800 km\/s oblak se pro\u0161irio na 10<a href=\"https:\/\/sr.wikipedia.org\/wiki\/\u0421\u0432\u0435\u0442\u043b\u043e\u0441\u043d\u0430_\u0433\u043e\u0434\u0438\u043d\u0430\" class=\"rank-math-link\"> svetlosnih godina<\/a> u pre\u010dniku. Godine 1948. ova maglina je identifikovana kao jak radio izvor. X-zraci iz ovog objekta detektovani su 1964. godine, energija X-zraka koje emituje ova maglina je oko 100 puta ve\u0107a nego energija emitovana u obliku vidljive svetlosti. Uprkos tome, vidljiv sjaj ove magline je ogroman. Nalazi se na daljini od 6.300 svetlosnih godina, a na osnovu njene prividne magnitude izra\u010dunato je da apsolutni sjaj iznosi \u20133,2, ili vise nego 1000 puta sjajnija od Sunca.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image is-style-default\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"800\" height=\"800\" src=\"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/800px-Chandra-crab.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21\"\/><figcaption>Kombinacija fotografija magline M1 u opti\u010dkom i X spektru<br>(Izvor: Optical: NASA\/HST\/ASU\/J. Hester et al. X-Ray: NASA\/CXC\/ASU\/J. Hester et al: <a href=\"https:\/\/hubblesite.org\/contents\/media\/images\/2002\/24\/1248-Image.html\">HubbleSite<\/a>)<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Godine 1968, otkriven je pulsar u ovoj maglini (NP0532). Merenja su pokazala da ova neutronska zvezda rotira brzinom od oko 30 obrtaja u sekundi. Neutronske zvezde su ekstremno gusti objekti, gusci od jezgra atoma, imaju vise od jedne solarne mase, a pre\u010dnik im je oko 30 km. Brzina rotacije ovog pulsara se postepeno smanjuje zbog magnetne interakcije sa maglinom; sada je ovo glavni izvor energije koji omogu\u0107ava maglini da bude toliko sjajna.<\/p>\n\n\n\n<p>Prividan sjaj ovog pulsara iznosi +16 m. Ovo znaci da je to vrlo mala zvezda apsolutnog sjaja od otprilike +4.5, ili otprilike kao sjaj Sunca.<\/p>\n\n\n\n<p>Na slici snimljenoj pomo\u0107u VLT-a mogu\u0107e je na osnovu boje videti \u0161ta se zapravo de\u0161ava sa elektronima u ovoj maglini. U delu magline gde se javlja crvena boja dolazi do rekombinacije elektrona sa protonima pri \u010demu nastaju slobodni atomi vodonika. Plava boja pokazuje oblasti u kojima elektroni osciluju usled jakog dejstva elektromagnetnog polja.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Naslovna fotografija:<\/strong> Maglina rak &#8211; M1, jedan od najve\u0107ih mozaika koji je snimio svemirski teleskop Habl (<em>Hubble Space Telescope, HST<\/em>). Izvor: <a href=\"https:\/\/commons.wikimedia.org\/wiki\/NASA\">NASA<\/a>,&nbsp;<a href=\"https:\/\/commons.wikimedia.org\/wiki\/ESA\">ESA<\/a>, J. Hester and A. Loll (Arizona State University)&nbsp;&#8211;&nbsp;HubbleSite:&nbsp;<a href=\"http:\/\/hubblesite.org\/gallery\/album\/pr2005037a\/\">gallery<\/a>,&nbsp;<a href=\"http:\/\/hubblesite.org\/newscenter\/archive\/releases\/2005\/37\/image\/a\/\">release<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>NGC 1952; Taurus; Ostatak supernove; +8,4 mag; 6300 s.g. Rano u jutro 4. jula 1054. godine u kineski astronomi su na isto\u010dnom nebu opazili jednu novu vrlo sjajnu zvezdu. Narednih dana njen sjaj je rastao i dostigao -6m \u0161to odgovara sjaju Meseca u jednoj \u010detvrti. Dvadeset tri dana ova zvezda se videla i po danu tokom slede\u0107a 23 dana. U isto vreme, \u010dini se, zvezda je opa\u017eena i na drugom kraju sveta, na nebu iznad dana\u0161njeg Novog Meksika i Arizone gde su je zabele\u017eili neki indijanski slikari. Bila je to&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":20,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[14,12,65,10,61,11,62,63,64,13],"class_list":["post-18","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ostali-objelti","tag-astronomija","tag-duboko-nebo","tag-krab-maglina","tag-mesije","tag-ngc-192","tag-objekat","tag-ostatak-supernove","tag-pulsar","tag-supernovae","tag-svemir"],"gutentor_comment":0,"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/Crab_Nebula.jpg","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=18"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":273,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18\/revisions\/273"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/media\/20"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=18"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=18"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=18"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}