{"id":43,"date":"2020-11-14T00:08:02","date_gmt":"2020-11-14T00:08:02","guid":{"rendered":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/?p=43"},"modified":"2020-11-26T15:16:18","modified_gmt":"2020-11-26T15:16:18","slug":"m5-jato","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/m5-jato\/","title":{"rendered":"M5 &#8211; zvezdano jato"},"content":{"rendered":"\n<p><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-justify\">M5 je <strong>zbijeno zvezdano jato<\/strong> u sazve\u017e\u0111u Zmija. Otkrio ga je Gotfrid Kirk 1702. godine, a Mesije ga je otkrio 1764. godine i opisao ga kao okruglu maglinu bez zvezda. Vilijam Her\u0161el je prvi razlo\u017eio ovaj skup 1791., kada je prebrojao 200 zvezda ali nije uspeo da razlo\u017ei sredi\u0161te.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-justify\">Starost ovog jata je procenjena na 13 milijardi godina, pa spada u jedno od najstarijih <a href=\"https:\/\/sr.wikipedia.org\/sr-el\/\u0417\u0431\u0438\u0458\u0435\u043d\u043e_\u0437\u0432\u0435\u0437\u0434\u0430\u043d\u043e_\u0458\u0430\u0442\u043e\" class=\"rank-math-link\">kuglastih jata<\/a> na\u0161e galaksije. Njegov pre\u010dnik iznosi 160 svetlosnih godina. Od nas je udaljeno 24.5 hiljada svetlosnih godina i poseduje izme\u0111u 100 i 500 hiljada zvezda od kojih je 105 promenljivo.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-justify\">Od promenjivih zvezda najva\u017enije su one tipa <a href=\"https:\/\/sr.wikipedia.org\/wiki\/RR_Lira\" class=\"rank-math-link\">RR Lira<\/a>, jer omogu\u0107avaju pouzdano odre\u0111ivanje udaljenosti. Najsjajnijoj od promjenjivih zvezda sjaja varira od prividne magnitude +10.8 do +12.1 u periodu od 26.5 dana.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-justify\">Prividan sjaj je + 5.80 \u0161to zna\u010di da ga je u tamnim no\u0107ima, daleko od gradova, mogu\u0107e <strong>videti<\/strong> <strong>golim okom<\/strong>. Kroz dvogled izgleda kao mutna zvezda. Za posmatranje najsjajnijih zvezda potreban je teleskop sa objektivom od najmanje 100mm. Teleskopi sa objektivima ve\u0107im od 250mm mogu uo\u010diti sve osim jezgra, za uo\u010davanje jezgra je potreban sna\u017ean teleskop i dobri atmosferski uslovi.<\/p>\n\n\n\n<div id=\"section-g219f83\" class=\"wp-block-gutentor-e6 section-g219f83 gutentor-element gutentor-element-image text-align-center-desktop\"><div class=\"gutentor-element-image-box\"><div class=\"gutentor-image-thumb\"><img decoding=\"async\" class=\"normal-image\" src=\"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/m5.png\"\/><\/div><\/div><\/div>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Naslovna fotografija:<\/strong> Zvezdano jato M5. Izvor: <a href=\"http:\/\/www.guidescope.net\/clusters\/m5.htm\" class=\"rank-math-link\">Guidescope.net<\/a> (Tom Matheson).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>M5 je zbijeno zvezdano jato u sazve\u017e\u0111u Zmija. Otkrio ga je Gotfrid Kirk 1702. godine, a Mesije ga je otkrio 1764. godine i opisao ga kao okruglu maglinu bez zvezda. Vilijam Her\u0161el je prvi razlo\u017eio ovaj skup 1791., kada je prebrojao 200 zvezda ali nije uspeo da razlo\u017ei sredi\u0161te. Starost ovog jata je procenjena na 13 milijardi godina, pa spada u jedno od najstarijih kuglastih jata na\u0161e galaksije. Njegov pre\u010dnik iznosi 160 svetlosnih godina. Od nas je udaljeno 24.5 hiljada svetlosnih godina i poseduje izme\u0111u 100 i 500 hiljada zvezda&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":313,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[14,12,57,10,60,11,13],"class_list":["post-43","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zbijeno-jato","tag-astronomija","tag-duboko-nebo","tag-globularno-jato","tag-mesije","tag-ngc-5904","tag-objekat","tag-svemir"],"gutentor_comment":0,"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/m5_20140602a.jpg","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=43"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":372,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43\/revisions\/372"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/media\/313"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=43"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=43"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/fizika.pmf.ni.ac.rs\/nocistrazivaca2020\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=43"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}