Isak Njutn (1642 – 1727)

Na današnji dan, 25. decembra 1642. godine rođen je Isak Njutn, engleski fizičar i matematičar, jedan od najznačajnijih naučnika u istoriji civilizacije.

Tri Njutnova zakona kretanja i zakon gravitacije predstavljaju najpoznatije a možda i najvažnije zakone u fizici. Ove zakone, i još mnogo toga Njutn je objavio 1687. godine u delu Philosophiae Naturalis Principia Mathematica. Njutnova Principia sigurno je jedno od najvažnijih dela u istoriji nauke. Izuzetno značajan doprinos Njut je dao i razvoju optike, konstruisao je teleskop sa ogledalima, razvio teoriju boja i demonstrirao razlaganje svetlosti kroz prizmu. Proučavao je brzinu zvuka i formulisao zakon hlađenja. Značajan doprinos dao je i razvoju matematike.

Francuski matematičar Žozef Luj Lagranž često je izjavljivao da je Njutn najveći genije koji je ikada živeo, dodajući da je on, takođe, i “najsrećniji, jer se sistem sveta ne može otkriti i ustanoviti više nego jednom”. Engleski pesnik Aleksandar Poup, dirnut Njutnovim postignućima, napisao je čuveni epitaf:

Priroda i prirodni zakoni u noćnoj tami nalaze skrivenost;
Bog reče “Neka bude Njutn” i sve postade svetlost.